da se ne zaboravi

Ratni veterani okupljeni oko bjelovarske udruge

2012-01-27T14:01:00.000-08:00

Hrvatski ratni veterani iz Bjelovara započeli su upis članova iz cijele Hrvatske. Naime bjelovarska podružnica udruge Hrvatski ratni veterani svoje područje djelovanja proširila je na teritorij Hrvatske ali i svijeta u nadi da će tako ojačati kapacitete udruge. Osim novog znaka udruga je dobila i zastavu ali i prijeko potrebne statutarne promjene za ovakav postupak. Zbog čega su se odlučili na ovakav čin saznali smo od predsjedništva udruge koje tvrdi da očekuju regionalne promjene u Hrvatskoj pa ne žele u budućnosti svoje djelovanje ograničiti na malo područje nove regije već se drže svoje sposobnosti i mogućnosti da projekte provode na cijelom teritoriju RH. Poznavajući dosadašnje aktivnosti i kapacitete udruge vjerujemo da će u tome uspjeti. Udruga za sada ima jednu podružnicu i to onu u bjelovarskoj županiji koja ima u svome sastavu osam klubova: Bjelovar, Daruvar, Garešnica, Štefanje, Nova Rača, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Kapela. Izvan bjelovarske županije članove imaju u Pakracu, Lipiku, Zagrebu, Umagu, Brtonigli i Zadru gdje očekuju nove članove i osnivanje podružnica ili klubova. Osim što izdaju časopis Veterani o njihovom radu može se informirati i na web stranici www.ratni-veterani-bbz.hr ili blogu http://hrv-bbz.blogspot.com

Davor Domazet - Lošo u svibnju kod Hrvata u Švicarskoj

2011-04-23T04:01:00.001-07:00

Admiral Davor Domazet-Lošo u Badenu 15.05.2011./17.00 sati u Grand Casino Baden. Ne propustite susresti admirala Domazeta i cuti njegovo mišljenje o Haaškim presudama i mogućim posljedicama za budućnost Hrvatske. Uskoro više na www.hkz-kkv.ch

DUBROVAČKI BRANITELJI REAGIRALI NA UHIĆENJA

2011-01-14T02:15:00.000-08:00

Dubrovački branitelji organizirani u Koordinaciji Udruga domovinskog rata oglasili su se 12.siječnja 2011. priopćenjem za medije povodom uhićenja branitelja Domovinskog rata. Predsjednik iste braniteljske koordinacije Mladen Jurković istaknuo je kako je uhićivanje hrvatskih branitelja ,kojih je trenutno na popisu oko 300 van hrvatskih granica, neosnovano te se upitao koja je osnova tih potjernica izdanih od srbijanskih vlasti Također je govorio o dokumentu-popisu iz 1991 god. na kojem su zajedno sa agresorima novinari Crne Gore i Srbije pisali imena ljudi koji su pljačkali i palili po hrvatskom teritoriju, a koji je u posjedu Centra za arhivsku građu grada Dubrovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.Na temelju njihovih popisa sastavljena je jedna lista od preko 1000 agresorskih vojnika, od kojih je 150 visokih časnika. Ovaj popis bit će uz neke dopune dostavljen Državnom odvjetništvu RH da pokrene proces protiv zločinaca.

Javnosti se obratio i Ivica Cumeljan ,predsjednik UHDDR-a Župe dubrovačke, koji je novonastalu situaciju sa uhićenjima nazvao velikim problemom s obzirom da je braniteljima ograničeno kretanje u vlastitoj državi navodeći mogućnost uhidbe već na graničnom prijelazu u Neumu.. Pozvao je hrvatske vlasti da zaštite hrvatske branitelje i razjasne novonastalu situaciju..
Potporu Odboru iskazao je i predsjednik HSP DNŽ Denis Šešelj, inače i sam dragovoljac Domovinskog rata iskazavši ogorčenost na hrvatske vlast.

UHDDR izdao priopćenje za javnost

2010-12-12T22:59:00.000-08:00

UHDDR, Zagreb 11.12.2010. - Predsjedništvo Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata na svojoj izvanrednoj Sjednici održanoj 11. prosinca 2010. godine donosi slijedeće priopćenje za javnost povodom uhićenja Predsjednika udruge Tomislava Merčepa. Članovi udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i članovi naših obitelji, udruge koja je najbrojnija organizacija hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koja ima 266 ustrojstvenih oblika i koja broji preko 180 000 članova diljem cijele lijepe naše Domovine, u čiju obranu i stvaranje smo prvi stupili, gotovo nenaoružani, ali čistog i velikog hrvatskog srca koje i danas krasi naš grb, kategorički odbacujemo sve neutemeljene i nedokazane optužbe, koje se našem ratnom zapovjedniku i dugogodišnjem Predsjedniku udruge stavljaju na teret. Sa nevjericom i razočaranjem smo primili ovu šokantnu vijest o sramotnom uhićenju, kao i načinu uhićenja. Gospodin Tomislav Merčep uhićen je dana 10.12.2010. god. u ranim jutarnjim satima (oko 06:45), a sva ta drama odvijala se pred očima njegove obitelji. Uhićenje je režirano u „holivudskom stilu“ jer je zajedno sa pripadnicima krim-policije stigla i snimateljska ekipa Hrvatske televizije. Na ovaj način i Hrvatska nacionalna televizija, zajedno sa pojedinim medijima nastavlja dugogodišnju stigmatizaciju i sotonizaciju, kako hrvatskih branitelja, tako i pravednog i obrambenog Domovinskog rata iz kojeg smo izišli kao pobjednici. Ne možemo se oteti dojmu da nam povijest pišu pojedinci koji uzurpiraju medijski prostor, na temelju jednostranih i neprovjerenih neistina, a sve pod krinkom slobode govora i medija. Zar smo zaboravili tko je palio naše gradove, sela i njive, razarao naše kuće i tvornice, ubijao, progonio, zatvarao i mučio naše prijatelje, susjede, rođake i poznanike. Zar smo zaboravili da smo bili napadnuti i da smo se organizirali i digli protiv velikosrpske agresije. Zar je nakon samo petnaest godina došao trenutak da pognemo glave i šutke prihvatimo pomilovanje evidentnog krvnika Šljivančanina, a svoje zapovjednike žrtvujemo kako bi se pravi krivci abolirali. Nadalje napominjemo da se gospodina Merčepa već gotovo dvadeset godina proziva za navodne zločine za koje ne postoji niti jedan dokaz, a ujedno mu nikada nije dana prilika da spere ljagu sa svoga imena. Članovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata su časni i pošteni ljudi, ponosni na stvaranje Domovine u kojoj danas živimo, od kojih su mnogi izgubili zdravlje i dijelove tijela i koji čuvaju i baštine uspomenu na svoje poginule i umrle suborce. Svi oni koji poznaju Tomislava Merčepa, potvrdit će njegove visoke moralne vrijednosti, ljubav prema čovjeku i obitelji, a zbog navedenih vrlina je i biran na mjesto Predsjednika naše Udruge dugi niz godina. Stoga smo uvjereni da će i iz ove bitke Tomislav Merčep izaći kao pobjednik, te da će sve optužbe koje mu se stavljaju na teret biti odbačene jednom za uvijek, a pravi krivci biti procesuirani. PREDSJEDNIŠTVO UHDDR RH.

O uhićenju Tomislava Merčepa

2010-12-10T03:13:00.000-08:00

Zagreb - uhićenje Tomislava Merčepa uslijedilo je nepuna dva dana nakon što je Amnesty International uputio kritike na račun hrvatskog pravosuđa koje uporno zaboravlja procesuirati Merčepa. Spomenut je i Vladimir Šeks kao osoba koja je svojim očima vidjela ubijene civile u Osijeku, što je i sam kazao na suđenju Branimiru Glavašu. Prema podacima koje je prikupio Haag u deset godina istrage, sumnja se da su u Vukovaru Merčepove snage odgovorne za smrt tridesetak civila srpske nacionalnosti. Dosad je neprocesuirana i sumnja da su civile srpske nacionalnosti iz Zagreba i ostalih dijelova zemlje dovodili na Zagrebački Velesajam, a onda ih odvodili na Pakračku Poljanu, gdje su ih mučili bičevanjem električnim kablovima i elektrošokovima, a zatim ubijali. No, javnosti je možda najpoznatije ubojstvo obitelji Zec, zbog koje su svojedobno procesuirani pripadnici Merčepove postrojbe zbog ubojstva članova obitelji Zec. Munib Suljić, Siniša Rimac, Igor Mikola i drugi pravomoćno su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, no njihov zapovjednik je ostao nedodirljiv. Merčep se opetovano pozivao na Vladimira Šeksa kao svog ratnog šefa. Hašku je optužnicu Merčep izbjegao zato što se rad Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije približavao svome kraju.

Prisjetili se i odali počast poginulim prijateljima

2010-10-30T09:36:00.001-07:00

U petak 29. listopada na lokaciji „Trokut-Novska“ branitelji iz Domovinskog rata sa predstavnicima Gradova Zagrebačke županije, Gradova Samobora, Svete Nedjelje, Vrbovca, Općina Dubrave, Dugog Sela, Brckovljana, Rugvice, predstavnici Bjelovarsko-bilogorske županije i Gradova Bjelovar, Čazma, Garešnica, Općina Nova Rača, Hercegovac i Veliko Trojstvo te Predstavnici Koprivničko-križevačke županije i Gradova Koprivnica, Križevci i Đurđevac kao i domaćini iz Sisačko-moslavačke županije i Grada Novske odali su na komemorativnom okupljanju za poginule branitelje Domovinskog rata 1991.-1995. počast i još se jednom prisjetili junačkih djela svojih sumještana i prijatelja koji su dali živote na novljanskom ratištu za slobodnu Hrvatsku. Udrugu UHDDR i UHRV-a BBŽ predstavljali su naši članovi Ivan Potočnik, Zdravko Čeh, Marijan Matijević svi od reda dragovoljci i prekaljeni ratnici. (n.š.)

I to je moguće !

2010-02-13T10:36:00.000-08:00

Kao 19-godišnji mladić u ratnom Vukovaru, Boro Rađenović samo dva tjedna prije pada grada, ranjen je u obje noge. U konvoju ranjenika izveden je iz Vukovara no, nažalost spasa za lijevu nogu nije bilo, amputirali su je u koprivničkoj bolnici. Osamnaest godina kasnije Rađenović na Svjetskom prvenstvu u atletici za osobe s amputacijama, u kolicima i niskim rastom u indijskom Bangaloreu osvaja zlato u bacanju kugle iz postolja! Bacanjem kugle počeo se baviti tek godinu dana ranije, u studenom 2008. godine, a nastup u Bangaloreu bio je njegov prvi nastup za hrvatsku reprezentaciju na kojemu je premoćno pobijedio bacivši kuglu na 12.50 metara i tako donio Hrvatskoj peto zlatno odličje. Sve je počelo zahvaljujući dugogodišnjem prijatelju Darku Kralju, olimpijskom i svjetskom prvaku, te svjetskom rekorderu u bacanju kugle, koji ga je u nekoliko navrata poticao da se priključi treninzima. Bila je to dosta teška odluka za mene jer je bavljenje sportom iziskivalo odricanja dosadašnjih navika, discipliniraniji način života i ulaganja mnogo truda na što, moram priznati, nisam bio naviknut. No, pokušao sam i danas ne mogu zamisliti da vodim drugačiji život. U ovom sportu konačno sam našao sebe. Ustajanje u sedam, jutarnje treniranje bacanja kugle i popodnevni treninzi u teretani ono je bez čega danas ne mogu zamisliti svoju svakodnevnicu, priča Rađenović. Kako u Puli djeluje samo jedna sekcija za osobe s invaliditetom u sklopu AK Istra, pridružio se AK Grubišno Polje, čiji je član i Darko Kralj. Kao i većina sportaša u Hrvatskoj uspio je samostalno, bez ičije financijske pomoći, ali uz veliku potporu obitelji, prijatelja i ljubitelja sporta te trenera Ivana Ivančića za kojega kaže da mu je kao otac. S njim je užitak raditi, a njegov entuzijazam, predanost poslu i upornost jednostavno vas tjeraju da budete najbolji. Pred njim je, kaže, teška godina, puna odricanja i napornih treninga ukoliko želi ostvariti svoj cilj i osvojiti novo zlato na idućem Svjetskom prvenstvu 2011. u Novom Zelandu, a potom i ostvariti svoj glavni cilj, srušiti rekord na para olimpijadi u Londonu 2012. – San mi je, kao i svakom sportašu, krov svijeta i rušenje rekorda od 14,28 metara. Nije nemoguće, ali treba puno rada i truda no, ako ne uspijem neću biti razočaran, jer ću znati da sam dao maksimum sebe, priča Rađenović. Kaže kako je sada na dobrom putu da ostvari svoj san, a jedino što bi ga moglo zaustavit na putu ka uspjehu su ozljede. - Sam tijek treninga i pripreme za velika natjecanja za osobe s invaliditetom je težak. Treniram dva puta dnevno, šest dana u tjednu, a kako su osobe s invaliditetom same po sebi dosta rizična skupina, nepredviđene ozljede znaju se često događati. Nakon odlaska iz Vukovara, dugog oporavka, prihvaćanja situacije u kojoj se našao te turbulentne dvije godine života, 1993. godine doselio se u Puli, oženio i dobio troje djece. No, unatoč tomu što u Puli živi velik dio svog života, nakon sjajnog uspjeha na Svjetskom prvenstvu u studenom prošle godine, izostalo je priznanje grada kojeg doživljava kao svoj.- Mogu to razumjeti, ipak sam ja ovdje došao, no, malo razočarenje i gorčina uvijek ostanu, kazao je Rađenović. (izvor: iPress, IV)

20 godina HDZ-a Bjelovar

2009-11-09T23:45:00.000-08:00

Prije dvadeset godina, 9. studenog 1989. godine utemeljen je prvi općinski Odbor HDZ-a Bjelovar. Tim povodom osnivači prvog Odbora HDZ-a održali su 09. studenoga 2009. godine obilježavanje obljetnice što je započelo sjećanjem na sve poginule u Domovinskom ratu kod spomenika poginulim braniteljma Bjelovara na središnjem Bjelovarskom trgu. Nakon tog se oko 500 članova HDZ-a i njihovih gostiju okupilo u domu mjesnog odbora Zvijerci gdje se nazočnima obratio prvi predsjednik Općinskog Odbora HDZ-e Bjelovar, mr. Jure Šimić. Među gostima i uzvanicima našli su se: predstavnici gradskog i županijskog HDZ-a, članovi bjelovarske Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, predstavnici mnogobrojnih ogranaka HDZ-a s područja Bjelovara kao i predsjednički kandidat Miroslav Tuđman.

Dragašević ponos branitelja

2009-08-11T23:53:00.000-07:00

Već petu godinu za redom Miroslav Dragašević 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježava biciklističkim maratonom po Hrvatskoj. Prvu godinu Miroslav je obišao vukovarsko ratište, druge godine Zagorje, rodna mjesta hrvatskih velikana i treću godinu Banovinu i Posavinu. Ove godine umirovljeni hrvatski branitelj Miroslav Dragašević, pripadnik 7. gardijske brigade Puma Varaždin krenuo je 2. kolovoza za Knin preko Karlovca, Slunja, Plitvica, Korenice, Udbine, Gračaca, Otrića, Zrmanjskog Vrela I Pađana. Nakon 378 kilometara, koliko ima do Knina, Miroslav Dragašević točno je 5. kolovoza u 7,30 minuta ušao u Knin. Pun velikih emocija, Miroslav je paljenjem lampaša i odlaskom na Kninsku tvrđavu odao počast svim hrvatskim braniteljima kao znak sjećanja na povjesni ulazak brigade Puma u grad Knin.Ovogoddišnji biciklistički maraton Bjelovar – Knin organizirala je Udruga 7. gardijske brigade iz pomoć Grada Bjelovara i Ministarstva obrane.

Karavana "Da se ne zaboravi"

2009-05-27T12:31:00.000-07:00

Knin, 27. svibaj 2009. - Karavana "Da se ne zaboravi"ove će 2009 godine diljem Hrvatske posjetiti sve katoličke sakralne objekte,sve crkve koje su u domovinskom ratu do temelja spalili i uništili srbočetnički paravojni agresori. Danas je karavana u jutarnjim satima posjetila Kijevo, crkvu Sv.Mihovila koju su srbočetničke razjarene horde do temelja spalili i srušili.Nakon Kijeva karavana na čijem je čelu puk. Mladen Pavković obišla je crkve u Kninu, crkvu Sv.Jakova i crkvu Sv.Ante, koje su također bile spaljene i srušene do temelja.Kolonu "Da se ne zaboravi" u Kninu su dočekali predstavnici kulturnog vijeća grada Knina kao i predstavnici UHBL-PTSP "TVRĐAVA KNIN".Posjetu karavane Kninu pratila je novinarska ekipa Braniteljskog portala, i ekipa Hrvatskog braniteljskog radija za koji je Mladen Pavković dao intervju.

Novi oblik ratovanja

2009-05-08T05:43:00.000-07:00

Petrinja- Ratni stradalnici protive se glasovanju onih koji ne žive u Petrinji i Hrvatskoj. Dižemo svoj glas protiv čelnika stranaka Petrinje i Sisačko-moslavačke županije koji potiču dolazak izbjeglih Srba iz Srbije i Republike Srpske na izbore. Osuđujemo postupak županice Marine Lovrić, koja je potajice odlazila u Srbiju i tamo organizirala dolazak takvih birača, ljudi koji ne žive u Hrvatskoj. Pozivamo sve građane, posebno pravoslavce koji su s nama dijelili sudbinu tijekom Domovinskoga rata, da osude ove postupke izlaskom na birališta i glasuju za one koji su protiv ovakve politike – jedan je od zaključaka petrinjske Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata.Ne žele se vratiti- Ne možemo se složiti s tim da oni koji ne žive u Petrinji, u Sisačko-moslavačkoj županiji i RH odlučuju o tome tko će voditi naš grad i županiju. Posebno smo protiv onih koji se unatoč višegodišnjim pozivima čelnika RH ne namjeravaju vratiti. Svjesni su da su palili, pljačkali i ubijali hrvatski narod, također se navodi u priopćenju. (izvor: večernji list)

MOBMS postalo privatna promidžbena kuća Jadranke Kosor ?!

2009-04-17T02:54:00.000-07:00

Zagreb - za ilustraciju naslovu samo ću prenesti naslove sa stranice Ministarstva a ostalo, "bez komentara":

Potpredsjednica Kosor osudila vandalski čin na spomen ploči hrvatskim braniteljima u Slakovcima

Potpredsjednica Kosor na polaganju kamena temeljca u Ogulinu

Potpredsjednica Kosor posjetila djecu u Specijalnoj bolnici Gornja Bistra

Potpredsjednica Kosor posjetila djecu u Dječjem domu Zagreb

Potpredsjednica Vlade Kosor s predstavnicima braniteljskih udruga iz Domovinskog rata

Potpredsjednica Kosor s predstavnicima Zajednice udruga Hrvatski ratni veterani

Potpredsjednica Kosor na obilježavanju 18. obljetnice pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića

Potpredsjednica Kosor ispratila Hrvatsku žensku alpinističku ekspediciju

Potpredsjednica Vlade Kosor na akciji obilježavanja Dana narcisa

Potpredsjednica Vlade Kosor na identifikaciji posmrtnih ostataka deset žrtava iz Domovinskog rata

Potpredsjednica Vlade Kosor predstavila kampanju predstavnicima agencija Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj

Potpredsjednica Vlade Kosor na proglašenju najboljih sportaša Hrvatskog atletskog saveza osoba s invaliditetom

Potpredsjednica Kosor na dobrotvornoj akciji prodaje krafni

i tako u nedogled

Ministrica čestitala Božić putem nn predstavnika branitelja

2008-12-26T05:44:00.000-08:00

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sastala se u povodu Božićnih i novogodišnjih blagdana, s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata na državnoj razini u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Potpredsjednica Vlade Kosor izvijestila je prisutne o projektima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji koji su ostvareni u ovoj godini. Najavila je i aktivnosti i projekte koji se planiraju za 2009. godinu. Branitelji su zahvalili potpredsjednici Vlade Kosor i djelatnicima Ministarstva na suradnji i svim zajedničkim projektima. Članovi Udruge branitelja i veterana vojne policije iz Domovinskog rata uručili su potpredsjednici Vlade i ministrici obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranki Kosor Povelju bojnik Alfred Hill za nesebičnu potporu kroz ustrojavanje, razvoj i provedbu plemenitih ciljeva Udruge i plaketu. Na kraju je potpredsjednica Vlade Kosor svim hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji čestitala Božić i Novu 2009. godinu. Iako se u ovoj vijesti ne vidi s kim se to ministrica sastala niti što je obećala Ministarstvo je još jednom pokazalo da im je stranica samo radi forme a za sadržaj i onako nije nikada bilo važno. Crobloger

Veteran vijetnamskog rata ohrabrio branitelje u borbi s PTSP-om

2008-11-29T07:28:00.001-08:00

Bjelovar, Velika Pisanica - "Vijetnamu sam se tako žestoko borio kako bih ostao na životu da bih konačno došao kući i razmišljao o smrti. Mnogi su drugi činili isto. Naposljetku, žrtava samoubojstva bilo bi više od ratnih žrtava. Kako ironično. Nevjerojatno. Ali istinito!", govorio je John Blehm koji je isprva svoje probleme pokušavao riješiti golemim količinama alkohola, što je, uz ostalo, razorilo dva njegova braka.
Oko 100 članova Udruge hrvatskih branitelja lječenih od PTSP-a BBŽ, slušalo je oko sat vremena izlaganje vijetnamskog veterana kojega je Udruga ugostila u Rekreaciskom centru Kukavica u Velikoj Pisanici. Inače ovo je 10. večer kako je Zajednica Udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a u Hrvatskoj organizirala za svoje članove ovakove posjete koji nisu u nas organizirani prvi puta.
Amerikanac John Blehm, vijetnamski veteran i autor knjige 'Anđeo smrti', oduševljen je hrvatskom kao malom zemljom koja je spremna obraniti se od velikoh i opasnijih neprijatelja. Pohvalio je hrvatske branitelje iz Domovinskog rata kao jedne od najboljih vojnika na svijetu.John Blehm je prilikom posjete, svima nazočnima darovao i potpisao primjerake svoje knjige 'Anđeo smrti', u kojoj iznosi svoja iskustva iz rata u Vijetnamu i kasnijoj borbi s PTSP-om kojega je nazvao rakom duše. U knjizi Blehm nudi rješenje oboljelima od ovoga poremećaja - a to su vjera i Bog. No, naglašava kako put ka ozdravljenju počinje odlukom - početi pomagati samome sebi i krenuti naprijed. U jednome od gostovanja u hrvatskim medijima, ovaj vijetnamski veteran usporedio je traume koje su prošli on i njegovi suborci s onima koje su prošli hrvatski branitelji, uz ipak, važnu razliku, Hrvati su branili svoja ogništa i svoju Domovinu. Svoje je izlaganje završio konstatacijom da se John Blehm koji je otišao u rat, iz njega nije vratio. Tijelo da, ali duša ne. Nakon rata postao je drugi čovjek.

Kada traktori bez PDV za branitelje ?

2008-10-13T22:10:00.000-07:00

Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji je bio na snazi do 2004. godine, branitelji su bili oslobođeni plaćanja carine i poreza pri uvozu ili kupnji strojeva i opreme za obavljanje gospodarskih djelatnosti, odnosno samostalne profesionalne djelatnosti. Međutim, novim Zakonom prema članku 61 branitelji su oslobođeni plaćanja carine i PDV-a samo u slučaju kada uvoze strojeve i opremu, dok su za kupnju hrvatskog proizvoda obvezni platiti PDV. Dinko Turk, zamjenik direktora bjelovarske tvrtke Hittner d.o.o., koja jedina u nas proizvodi šumske zglobne traktore uz ostalu poljoprivrednu mehanizaciju, kaže kako su u neravnopravnom položaju u odnosu na inozemnu konkurenciju, dok je Vladimir Kovačević direktor Nacionalnog centra za klastere pri HUP-u izjavio da će poslodavci predložiti izmjene Zakona vladinoj jedinici za HITROREZ također radi zaštite domaće proizvodnje. Ovog ljeta u Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, točnije na ruke ministrice Jadranke Kosor, stiglo je iz Bjelovara pismo u kojem se traži tumačenje Zakona o pravima Hrvatskih branitelja, no na koje ministrica još nije odgovorila. U njemu stoji kako je Hittner d.o.o. poznat u regiji po proizvodnji šumskih i poljoprivrednih zglobnih traktora te da je u velikoj mjeri supstituiran uvoz takvih proizvoda. Samo u Hrvatskim šumama kaže se ima više od 200 komada tih traktora koji su se pokazali vrlo kvalitetnima, a za što je tvrtka dobila i potvrdu od međunarodnih institucija za ispitivanje kvalitete. Traktore kupuju i privatne tvrtke koje se bave tom djelatnošću, a kako su dobiveni i međunarodni certifikati s izvozom šumskih traktora počeli su u Mađarsku, Češku i BiH te se pregovara s partnerima u Njemačkoj i Francuskoj.

5. športsko natjecanje Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja RH

2008-10-05T04:56:00.000-07:00

Oroslavlje - u subotu je počelo 5. športsko natjecanje Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja RH "Oroslavlje 2008.", a otvorila ga je potpredsjednica Vlade, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Na natjecanju koje se održava uz novčanu potporu Ministarstva, sudjeluje 120 natjecatelja, hrvatskih branitelja iz 12 županija, koji će se natjecati u šahu, streljaštvu, stolnom tenisu i pikadu, priopćeno je iz Ministarstva. Otvarajući sportske susrete potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je, uz ostalo, kako je važno stvarati pozitivno ozračje u društvu prema hrvatskim braniteljima, posebno prema braniteljima oboljelim od PTSP-a.
Potpredsjednica Vlade i ministrica hrvatskih branitelja Kosor podsjetila je i na neke projekte usmjerene za branitelje oboljele od PTSP-a. Primjerice, Zakonom iz 2005. produžen je rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa HRVI-a na temelju PTSP-a s dvije na deset godina te su ukinuta i ograničenja za liječničke dokumentacije.
Na zahtjev branitelja oboljelih od PTSP-a Ministarstvo hrvatskih branitelja prikupilo je podatke o broju branitelja koji su počinili suicid, i taj podatak 2004. po prvi put je postao javan.
U tijeku je poseban projekt sistematskih pregleda za hrvatske branitelje oboljele od PTSP-a i članove njihovih obitelji, invalide Domovinskog rata i udovice, a predviđa se da će pregledima biti obuhvaćeno 20000 branitelja i članova njihovih obitelji.
Na temelju podataka koji će se prikupiti sistematskim pregledima Ministarstvo će pokrenuti nove projekte za oboljele od PTSP-a.

Kronologija rata 1991. - 1998.

2008-08-13T01:35:00.000-07:00

Siječanj 1991. godine. Jugoslavenska armija prijeti iz svojih vojarna u Hrvatskoj. U nazočnosti predsjednika Franje Tuđmana i hrvatske delegacije Predsjedništvo SFRJ odlučuje demobilizirati pričuvni sastav hrvatske policije i ukinuti borbenu spremnost Jugoslavenske armije. Jugoslavenska vojna kontraobavještajna služba (KOS) uhićuje skupinu uglednih Virovitičana, Đuru Dečaka i druge. Oni će poslije bunta Zagrepčana i prosvjeda pred Vojnim sudom biti pušteni na slobodu. Nema sporazuma o budućem uređenju Jugoslavije. Srbija želi reformiranu federaciju u kojoj bi vodeća tijela bila izabrana prema načelu jedan čovjek - jedan glas, što bi značilo veliku Srbiju pod jugoslavenskim imenom.Srpski odmetnici iz kninskog kraja osnivaju srpsku autonomnu oblast Krajinu u koju uključuju i neke sjevernodalmatinske i ličke općine, a potom i neke s Korduna i Banije. Sredinom ožujka proglašavaju odcjepljenje od Hrvatske. Zauzimaju Plitvice i postavljaju zasjedu hrvatskim redarstvenicima, koji na Uskrs uspijevaju potisnuti odmetnike. Pogiba Josip Jović, prva žrtva na službenom zadatku u obrani Republike Hrvatske. U istočnoj Slavoniji djeluju pripadnici Srpske demokratske stranke i brojni militantni političari iz Srbije. Srbima u hrvatskom Podunavlju dostavlja se oružje iz Srbije i to iz legalnih skladišta JNA , a pristižu i naoružane skupine dobrovoljaca. 1. svibnja dva hrvatska policajca ubijena su u Borovu Selu. Nedugo nakon toga srpski teroristi ubijaju dvanaest i ranjavaju dvadeset policajaca. U kninskoj općini Srbi, otvoreno surađujući s Jugoslavenskom armijom, opsjedaju Kijevo. Hrvatska, kojoj je već u svibnju 1990. godine oduzeto oružje Teritorijalne obrane, ima samo policiju. Potreba obrane samostalnosti potiče stvaranje redovite Hrvatske vojske - Zbora narodne garde (ZNG). Prva smotra održana je završetkom svibnja 1991. na stadionu Zagreba. Referendum održan 19. svibnja pokazao je kako 94 posto državljana Republike Hrvatske želi da Hrvatska napusti Jugoslaviju i osamostali se. 25.lipnja 1991. Sabor RH proglašava Republiku Hrvatsku samostalnom i suverenom državom. Potkraj lipnja 1991. dolazi do sukoba slovenske Teritorijalne obrane i Jugoslavenske armije, koji prerasta u rat na slovenskom tlu. Brijunskom deklaracijom traži se da prestanu oružani skukobi, te da Hrvatska i Slovenija odgode za tri mjeseca primjenu svojih odluka o samostalnosti i suverenosti. No, rat u Hrvatskoj tek započinje. Istoga dana kada je potpisana Brijunska deklaracija, jugoslavenska vojska počinje zaposjedati Baranju, a žestoke se borbe vode u Tenji kod Osijeka. Mladi ljudi dobrovoljno polaze u obranu. Rat se rasplamsava u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, na Baniji i Kordunu, u Dalmaciji oko Kijeva, Sinja, Šibenika, Zadra i Maslenice, te u Lici. Snage okupljene oko velikosrpske ideje ubijaju i kolju hrvatske civile, pljačkaju i raketiraju javne objekte. Ubijanja i progoni Hrvata nastavljaju se i nakon sporazuma o obustavi vatre, te memoranduma o promatračkim misijama koje dolaze u Hrvatsku. Grad Vukovar trpi združene napade jugovojske i srpskih dobrovoljaca od 24. kolovoza.Do tada je u neobjavljenom ratu protiv Hrvatske ubijeno 2200 Hrvata, 140000 prognano, razorena su sela, granatirani gradovi, uništavani hrvatski kulturni spomenici, crkve i bolnice, starački domovi i vrtići. Razaraju se i televizijski odašiljači, ubijaju snimatelji i novinari Hrvatske radiotelevizije. Prva žrtva bio je Gordan Lederer. Hrvatski državni vrh odlučuje da se blokiraju neprijateljske vojarne i zračne luke. U pet dana osvojeno je 36 vojarni i skladišta, 230 tenkova i oko 400 topničkih oružja. 25. rujna Vijeće sigurnosti donosi rezoluciju o općem embargu na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u SFRJ. To znači da Hrvatska ne može legalno nabaviti oružje pa ga mora oteti od neprijatelja ili kupovati nelegalno, što i čini uz pomoć hrvatskih iseljenika. Tisuće dobrovoljaca polaze na sve bojišnice. Šibenski branitelji u žestokom sukobu zaustavljaju prodor jugoslavenske vojske u grad.Vode se bitke za mnoge hrvatske gradove i područja. Pobunjenici zauzimaju Petrinju, a jugovojska Drniš, zatim pomaže crnogorskim postrojbama da zauzmu Konavle. Početkom listopada vode se borbe za Dubrovnik, Sisak i Zadar, te u jugoistočnoj Hercegovini. Dva dana nakon Predsjednikova poziva na obranu Hrvatske jugoslavenski zrakoplovi raketiraju Banske dvore. Dogodilo se to 7. listopada. 8. listopada Hrvatski sabor prekida sve veze s Jugoslavijom i proglašava neovisnost. Neprijatelj pojačava napade na opkoljeni Dubrovnik. Napada se Slunj, Nova Gradiška, Požega i Pakrac, granatira se Split. Hrvatska dobiva bitku u Bračkom kanalu i tjera brodove jugoslavenske mornarice južno od Pelješca. 18. studenoga pada Vukovar, grad koji je mjesecima odolijevao srbijanskoj vojnoj sili i uništavao njezine elitne postrojbe. 2000 branitelja i građana Vukovara je poubijano, 800 je nestalih, a 42000 prognanih. Iz vukovarske bolnice izvučeni su ranjenici i ubijeni na Ovčari, blizu Vukovara. Žrtvama pokolja postaju Hrvati u Nadinu, te posebno u Škabrnji pokraj Zadra, gdje je okrutno poubijano više od 80 Hrvata. Granatira se Zadar, srušen je Maslenički most, jedina preostala veza južne sa sjevernom Hrvatskom. Hrvatska vojska ima uspjeha na Papuku i Psunju, oslobađa se Lipik dok je u akciji Otkos 10 početkom studenoga oslobođeno 300 četvornih kilometara u Slavoniji. Međunarodna zajednica, pod pritiskom javnosti u svojim zemljama, razmišlja o upućivanju snaga UN-a u krizna područja. U tom je trenutku u slobodnim dijelovima Hrvatske već oko 500000 prognanika. Gotovo 15000 četvornih kilometara (26,5 posto kopnene površine) Hrvatske je u rukama agresora. Svijet postaje sve skloniji ideji da Hrvatska bude međunarodno priznata. Posebnu ulogu u tom razdoblju ima papa Ivan Pavao II., koji priznaje Hrvatsku, a 13. siječnja 1992. godine Vatikan će službeno priznati modernu hrvatsku državu. Do sredine siječnja to su učinile Slovenija, Litva, Letonija, Estonija, Ukrajina, Island, Njemačka, San Marino i Austrija. 15. siječnja Hrvatsku su priznale sve članice Europske zajednice, a 22. svibnja Hrvatska je primljena u UN. U Hrvatsku na godinu dana dolaze plave kacige. One su raspoređene u sve dijelove hrvatskoga teritorija zaposjednutog jugovojskom i srpskim odmetnicima, tzv. UNPA zone. UNPROFOR nije učinio ništa od onoga što mu je bila zadaća. Hrvati su i dalje proganjani, pljačkane su hrvatske kuće, rušeni mostovi, postavljeno je bezbroj nagaznih mina. Hrvatskim prognanicima pridružile su se mnogobrojne izbjeglice iz BiH, gdje je rat planuo u travnju 1992. godine.U svibnju 1992. godine jugoslavenska armija napušta zadnja uporišta - Lastovo i Vis. Hrvatska vojska tijekom listopada 1992. godine, pod zapovjedništvom generala Janka Bobetka, oslobađa dubrovačko primorje i Konavle. Oslobađaju se Miljevci, prostor između rijeke Krke i Drniša. Pritisak na Zadar umanjen je zauzimanjem brda Križ iznad Bibinja. Plave kacige mirno gledaju kako srpski topovi razaraju Osijek, Gospić, Sisak, Karlovac, Zadar i Šibenik. Izbjeglička kriza je na vrhuncu, pa u jednom trenutku Hrvatka zbrinjava milijun prognanika i izbjeglica. Dio njih će otići u treće zemlje.1993. godina donosi oslobađanje zadarskog zaleđa od Zemunika do Maslenice, uključujući i zadarsku zračnu luku. Zbog oslobođenja vlastitih teritorija Hrvatskoj se prijeti sankcijama. U ljeto 1993. Beograd uključuje sva okupirana područja u svoj novčarski, poštanski i radiotelevizijski sustav. U zaposjednutim krajevima Hrvatske rabi se srpski jezik i ćirilično pismo. Vijeće sigurnosti UN-a nameće Srbiji najstrože sankcije, potpunu međunarodnu izolaciju. Istodobno, u listopadu Vijeće sigurnosti prvi put izričito potvrđuje da su UNPA zone integralni dio Republike Hrvatske, ali ne nudi mehanizme integracije. Stoga Hrvatska vojska oslobađa područje jugoistočno od Gospića, tzv. medački džep.Sporazumom o stvaranju bošnjačko-hrvatske federacije, u ožujku 1994. godine, između Hrvata i Muslimana prekinut je kratkotrajni rat u BiH. Federacija bi trebala usko surađivati s Republikom Hrvatskom. Istodobno se vode razgovori između Hrvatske i Srbije o mogućoj normalizaciji odnosa. Te godine Hrvatsku posjećuje papa Ivan Pavao II. koji se hrvatskom narodu obraća na hrvatskom jeziku. Njegove riječi znače ohrabrenje i nadu. Međunarodna zajednica, pak, predlaže gospodarske sporazume s odmetnutim Srbima, otvaranje autoceste, željezničkih veza i naftovoda, a tek potom politički sporazum. Nezadovoljstvo potezima međunarodne zajednice pojačava i plan veleposlanika zemalja Kontaktne skupine prema kojemu bi Srbi u Hrvatskoj dobili državu u državi, tzv. plan Z4. Hrvatska otkazuje gostoprimstvo plavim kacigama, na što Vijeće sigurnosti preimenuje mirotvorne postrojbe u Hrvatskoj u UNCRO (United Nations Confidence Restoratin Operation inb Croatia). One imaju zadaću nadzirati prekid vatre i hrvatske državne granice prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori.Hrvatska je u međuvremenu ojačala svoju vojsku. U akciji nazvanoj Bljesak 1. i 2. svibnja 1995. godine. Hrvatska vojska i redarstvenici oslobađaju zapadnu Slavoniju. Većina lokalnih Srba bježi u djelove BiH koji su pod srpskim nadzorom, odakle se za osvetu tuku hrvatski gradovi. U Splitu se sastaju najviši predstavnici Republike Hrvatske i Federacije BiH, te donose Deklaraciju o zajedničkoj obrani od srpske agresije. Sjeverno od Dinare započinju zajedničke akcije HVO-a i HV-a, nazvane Ljeto 95. Zauzimaju se Bosansko Grahovo i Glamoč. Knin je odsječen od zaleđa. Srbi odgovaraju granatiranjem Karlovca, Siska i Gospića. Na pregovorima u Ženevi odbijaju prihvatiti mirnu reintegraciju. 4. kolovoza počinje ključna hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja. U samo 48 sati oslobađaju se okupirana područja sjeverne Dalmacije, južne i istočne Like, te Korduna i Banije. 30000 srpskih vojnika i 80000 srpskih civila bježi iz Hrvatske, premda ih hrvatska vlast od početka akcije pozivaju da ostanu.Akcijom Oluja završen je Domovinski rat u kojemu je poginulo 11000 Hrvata, 37000 ih je ranjeno, a 3000 je nestalih. U BiH je do tada poginulo 10000 Hrvata, a ranjeno ih je više od 12000. Hrvatsko Podunavlje, tih 4,6 posto neoslobođenoga teritorija, neće biti vraćeno vojnom silom, nego mirnom reintegracijom. Misija UNTAES-a završila je 15. siječnja 1998. godine. Hrvatsko Podunavlje je razvojačeno, uspostavljena je hrvatsko-srpska prijelazna policija, uvedena je kuna i hrvatsko zakonodavstvo. Izravna materijalna šteta koju je imala u ratu iznosi približno 30 milijardi dolara.